Izdvojene vijesti Šta ima u gradu?
Sviđanja

1. Ko je Davor Strika?

Teško je i jako nezahvalno govoriti o samom sebi, ili pokušati objasniti sebe u najkraćim crtama. Možda bi bilo najbolje da odgovor na to pitanje dobijete od mojih roditelja, prijatelja, saradnika i komšija, ali ja se trudim da Davor Strika bude prije svega, dobar sin, prijatelj, komšija, mlad čovjek i građanin ovog društva.

2. Zašto politikologija i šta te je opredijelilo da se usavršavaš u sferi politike?

Oduvijek sam osjećao afinitet prema društvenim naukama. Pogotovo prema političkim naukama, istoriji, sociologiji i pravu. Osnovne studije politikologije sam završio na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci, dok sam masterirao na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Za politikologiju sam se odlučio jer sam još od malena osjećao potrebu za naučnim i praktičnim izučavanjem politike i istorije kao pojava i njihovog uticaja na društvo i društvene procese. Smatrao sam i smatram da politika treba da bude način i instrument kojim ćemo pozitivno promijeniti i unaprijediti stvari i odnose u našem društvu.

3. Obavljaš funkciju predsjednika Savjeta omladinskih organizacija Banja Luka. Šta je u Savjetu sada aktuelno?

Tačno. Savjet omladinskih organizacija predstavlja krovnu omladinsku organizaciju u Banjoj Luci koja okuplja preko 10 omladinskih organizacija. Prilikom realizovanja naših aktivnosti rukovodimo se našom strategijom djelovanja koja se bazira na planu i programu rada koji se donosi na godišnjem nivou. Međutim, trenutno najaktuelnije dešavanje jeste Omladinska politika Grada Banja Luka za period od 2018. do 2022. Omladinska politika predstavlja strateški najznačajniji i najbitniji dokument koji se donosi na period od 5 godina, a s ciljem unapređenja i popravljanja situacije i položaja mladih ljudi u Banjaluci. Projektu pisanja Omladinske politike posvetili smo skoro čitavu drugu polovinu prošle godine. Pisanje Omladinske politike Grada sastojalo se iz dvije faze. Prva faza podrazumjevala je definisanje anketnog upitnika i anketno istraživanje putem kojeg smo željeli da vidimo realno stanje, potrebe, probleme i želje mladih ljudi u našem gradu. Druga faza podrazumjevala je fazu analiziranja dobijenih rezultata i samo pisanje dokumenta. Anketirali smo 1031 ispitanika što čini ovaj dokument jedinstvenim, autentičnim, reprezentativnim, relevantnim i legitimnim glasom mladih ljudi. Ovim putem želim da se najiskrenije zahvalim svim mladim ljudima koji su dali svoj nemjerljiv doprinos i učestovali u izgradnji ove Omladinske politike popunjavajući anketni upitnik. Podaci do kojih smo došli u ovom kompleksnom istraživanju bili su indikativni, u određenim segmentima zabrinjavajući, ali i ohrabrujući. Dokument se sastoji od 12 oblasti bitnih za život i funkcionisanje mladih. U samom dokumentu smo naveli prijedloge, ideje, sugestije i savjete kako da se situacija i položaj mladih ljudi poboljša ili unaprijedi u tim oblastima. Smatramo i čvrsto smo ubijeđeni da Omladinska politika predstavlja osnov za dalje djelovanje gradskih i republičkih vlasti kako bi mladi mogli uspješno da egzistiraju i prosperiraju u našem gradu!

4. Koliko se u našem gradu pridaje značaj omladinskoj politici?

Moram da istaknem našu zahvalnost Gradskoj upravi i nadležnom Odjeljenju za obrazovanje, zdravstvo, omladinu i sport na pomoći pri realizaciji Omladinske politike. Omladinska politika je usvojena prije mjesec dana u Skupštini Grada Banja Luka i tek u predstojećem periodu ćemo vidjeti koliko značaja i podrške će nam Gradska uprava dati pri realizaciji nekih od naših ideja, ciljeva i projekata navedenih u Omladinskoj politici. Pa ipak, smatram za shodno i moram da istaknem da dosadašnji razgovori i saradnja koju smo imali sa predstavnicima Gradske uprave ohrabruju i djeluju optimistično za nas kao predstavnike Savjeta, a samim tim i za mlade ljude našeg grada. Mišljenje mnogih je da Grad Banja Luka nikada do sada nije imao adekvatnije napisanu Omladinsku politiku, a moje lično mišljenje je da dugo nismo imali kvalitetniju i mlađu garnituru ljudi u Gradskoj upravi koja se bavi pitanjima mladih. To nam olakšava saradnju, te nas podstiče da zajedno radimo bolje i kvalitetnije stvari za poboljšavanje položaja i potreba mladih ljudi našeg grada. Generacijski jaz predstavnika Grada i mladih više nije toliko velik, te raduje i ohrabruje povećana doza senzibiliteta koja se pokazuje prema Savjetu i mladima.

5. Proglašen si za volontera godine u Republici Srpskoj. Kaži nam nešto o tome.

Jeste, proglašen sam za volontera godine 2017. od strane Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske. Ta nagrada dolazi kao satisfakcija za sav trud i rad koji sam uložio protekle, ali i proteklih godina. I ove godine nastavljam sa praksom iz prethodnih godina, te koristim priliku da pozovem sve mlade ljude da se pridruže omladinskim ili drugim nevladinim organizacijama i udruženjima građana, te na taj način daju svoj doprinos razvoju mladih i našeg društva. Za mene volontiranje predstavlja način i stil života, način na koji pomažemo društvu kojem pripadamo. Naravno da ne promovišem cjeloživotno volontiranje, iako je i to moguće (uz zaposlenje naravno), ali promovišem volontiranje za vrijeme obrazovanja i u kasnijoj mladosti. Volontiranje je nešto što oplemenjuje čovjeka, te služi kao uzor drugim ljudima.

6. Koje su aktivnosti u vezi s volonterskim radom (ili možda konkretni slučajevi) ostavili na tebe poseban utisak?

Moje volontiranje traje već godinama unazad unutar kojih je zaista bilo raznih dešavanja, iskustava i akcija. Pa opet, naglasio bih da su na mene poseban utisak ostavili svi oblici i vidovi volontiranja sa mladima na svim vrstama manifestacija i dešavanja koje smo organizovali i radili. Na mladima svijet ne ostaje već na mladima svijet jeste! Posjedujemo toliko talentovanh i kreativnih pojedinaca koji trebaju samo malo afirmacije u društvu i javnosti kako bi u potpunosti prikazali i pokazali svoje kvalitete i vrijednosti. Smatram da svi zajedno treba da promovišemo dobre primjere mladih ljudi i njihovih akcija od Novog Grada do Trebinja kako bismo zajedno radili na etabliranju novog sistema vrijednosti koji će se bazirati na pozitivnim stvarima, iskustvima i primjerima. Sve to je za mene predstavljalo motiv da im na jedan skroman način pomognem u tome.

7. Kako mlad čovjek sa ovoliko obaveza provodi slobodno vrijeme? Postoje li, osim svega što si nam naveo, još neka interesovanja?

Savremeno društvo i 21. vijek ne dozvoljavaju mnogo slobodnog vremena, ali ukoliko ga sami ne stvorimo nećemo ga ni imati, a bez slobodnog vremena za implemenitranje i realizovanje sopstvenih hobija i interesa ne možemo biti od koristi ni za sebe ni za svoje okruženje, a samim tim ni za širu zajednicu. Dakle, i pored svih savremenih tehnologija smatram da je i dalje najbolji način za korištenje slobodnog vremena kod mladog čovjeka jeste: čitanje, sportske aktivnosti ili druženje sa prijateljima sa pozitivnom i dobrom energijom. Naravno, ne smijemo zaboraviti konstantan rad na sebi. Kažu da je pohvala izašla iz pakla, tako da moramo svakodnevno raditi na svojoj edukaciji i dodatnim kvalifikacijama jer pozitivna konkurencija je prisutna i poželjna. Iako sam diplomirao prije nekoliko godina nastavljam da se bavim akademskim i naučnim radom. Pišem naučne radove, učestvujem na naučnim konferencijama, bio sam saradnik na djelu “Istorija Republike Srpske” i želim da nastavim da se razvijam i u toj oblasti. Poenta svega je da koliko radimo i koliko truda uložimo tolikoj nagradi i satisfakciji se možemo i nadati.

Podijeli vijest

Pratite nas na