Izdvojene vijesti Šta ima u gradu? Vijesti

Boris Korićanac: Moramo se okrenuti sebi, potrebni su nam kulturna obnova i jako obrazovanje

Boris Korićanac
Sviđanja

Položaj mladih sigurno nije na zadovoljavajućem nivou i još puno toga treba da se uradi kako bi se poboljšao. Stariji nam govore da na mladima svijet ostaje, zato gospodo ostavite ovaj svijet boljim mjestom  za nas mlade, rekao je  u intervjuu za Banjaluka.news, Boris Korićanac, student završne godine na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci i aktivni član organizacije Pozitivna Srpska. Razgovarali smo o arhitekturi, Banjaluci, inspiraciji, talentima, Pozitivnoj Srpskoj…

 

          Šta je za tebe arhitektura i zašto si odlučio da se baviš njom?

KORIĆANAC: Arhitektura je za mene najljepše i najzanimljivije zanimanje. Cijeli život me zanimalo puno toga, od crtanja, projektovanja, dizajna, do građevine, istorije, te ostalih društvenih nauka i onda sam otkrio da sve to arhitektura sadrži. Arhitektura nije samo puko projektovanje objekata, kao što mnogo građana misli, ona je mnogo više od toga, upravo spoj svega što sam naveo.

 

          Na fakultetu često radite projekte. Na koji od njih si posebno ponosan i zašto? Da li se bolje snalaziš u grupi ili kao individualac?

KORIĆANAC:  Tokom četiri godine studiranja na fakultetu se u  raznim predmetima prođe kroz dosta toga, od urbanističkih do arhitektonskih projekata. Radili smo razne projekte, od stambenih kuća i zgrada, industrijskih objekata, turističkih, poljoprivrednih, do zdravstvenih, sportskih, obrazovnih… Tako da svaki arhitekta koji diplomira i koji kada počne da radi, već ima znanje i sposobnost da zna i projektovati taj objekat.

 

          Koje osobine treba da posjeduje dobar arhitekta? Da li je talenat nužan?

KORIĆANAC:  Da bi bio dobar arhitekta prije svega treba da voliš arhitekturu i da budeš posvećen tome, zatim da se stalno usavršavaš jer obrazovanje ne završava na fakultetu, da se povezuješ sa drugim arhitektima i ljudima iz drugih struka koje su srodne arhitekturi. Što se tiče talenta, naravno da je u neku ruku potreban i talenat ali sam kroz školovanje vidio da se mnogo toga uči u toku samog studiranja, tako da mislim da talenat nije presudan da budeš dobar arhitekta.

 

          Kakav je arhitektonski razvoj Banjaluke? Da li misliš da sve veći nedostatak zelenih površina predstavlja problem za ovaj grad?

KORIĆANAC:  Mislim da je najbolja stvar za Banjaluku koja se desila od završetka rata ta što je dobila gradskog arhitektu, profesora Ivana Raškovića. Građani možda još nisu svjesni koji značaj arhitekta ima za jedan grad. Konkretno Banjaluka će njegov značaj tek da vidi.

Kao arhitekta već vidim pozitivne pomake u gradu. Već se krenulo sa izradom novog urbanističkog plana jer će se po njemu definisati izgled grada u narednih 20 godina. Napomenuo bih da Banjauka već 28 godina nema urbanistički plan, a da je posljednji usvojen davne 1975. godine. Zelenilo je naravno simbol grada po kome je Banjaluka prepoznatljiva i na tome se treba još raditi. To zelenilo treba sačuvati i povećati. Trebalo bi razmišljati o uvođenju vertikalnih te krovnih bašta i zelenila na zgrade, što se već primjenjuje u svim većim gradovima širom svijeta. Još bih pomenuo rijeku Vrbas, za koju mislim da je neiskorišten potencijal grada. Obale su uzurpirane, Vrbas treba da bude dostupan svim građanima. Banjaluka mora da siđe na Vrbas.

 

          Na čemu trenutno radiš?

KORIĆANAC:  Pa mogu reći da sam veoma aktivan i da radim na dosta projekata. Ono što bih izdvojio je da  planiram u narednom periodu je da osnujem Udruženje mladih arhitekata Republike Srpske koje bi okupljalo sve mlade arhitekte, kako one koji su završili fakultet tako i one koji još studiraju. To udruženje bi davalo kritike, sugestije i prijedloge na sve ono za šta mislimo da se tiče ahitekture.

 

          U čemu pronalaziš inspiraciju?

KORIĆANAC:  Inspiraciju pronalazim u svemu onome za što mislim da mi može pomoći. To su prijatelji, razgovor sa ljudima koji imaju neke rezultate iza sebe, dokumentarni filmovi… Inspiraciju pronalazim i u treningu, volim da plivam i idem u teretanu.

 

          Aktivan si član organizacije Pozitivna Srpska koja se, između ostalog, bavi pitanjem položaja mladih ljudi u Republici Srpskoj. Kako ti, kao mlad čovjek, vidiš položaj svojih vršnjaka?

KORIĆANAC:  Položaj mladih sigurno nije na zadovoljavajućem nivou i još puno toga treba da se uradi kako bi se položaj mladih popravio. Država treba da ima više sluha za probleme mladih. Stariji nam govore da na mladima svijet ostaje, zato gospodo ostavite ovaj svijet boljim mjestom  za nas mlade.

 

          Svaki dan slušamo o nezaposlenosti kao o uzroku odlaska mladih iz države. Koje su politike zadržavanja i na čemu treba da bude fokus? Kako Pozitivna Srpska nastoji da „riješi“ ovaj problem?

KORIĆANAC:  Nažalost,  u posljednje vrijeme sve više mladih odlazi u inostranstvo u potrazi za boljim poslom. Ja iskreno nisam pristalica da se ide u inostranstvo ali razumijem svakog ko ode tamo. Razumijem da odlazi jer je razočaran nečim ovdje. Mislim da se problem može riješiti smjenom generacija kako bi na sve pozicije došli novi ljudi  koji neće imati nijednu mrlju iza sebe i koji neće biti opterećeni prošlošću. Mi živimo na jednom od najljepših prostora na svijetu, imamo sve i sve nam je priroda dala. Pogledajte samo kakve  Republika Srpska potencijale ima, od šuma, voda, energetskih potencijala, ravnica, planina, itd.  A da ne pričam o tome da smo gostoljubiv narod, veseo da imamo prelijepu kulturu i običaje, samo to ne poštujemo koliko treba.

 

          Često organizujete humanitarne akcije i forume. Kakvi su planovi za ovu godinu?

KORIĆANAC:  Sistem vrijednosti nam je skroz izokrenut, a ono što Pozitivna Srpska od svog osnivanja zagovara su kultura i obrazovanje, jer su kultura i obrazovanje stub svakog uspješnog društva. Kroz svoju istoriju smo dali svijetu bezbroj naučnika od Tesle, Pupina, Milankovića i da ne nabrajam dalje. I kad sve pogledamo, vidimo koliko smo pametan narod.  Zato se moramo okrenuti sebi, da prvo počnemo poštovati svoje, a ako poštujemo svoje, poštovaćemo i tuđe. Da se manemo rijaliti programa koji uništavaju i ovo malo morala i koji narod zaglupljuju. Pozitivna Srpska će nastaviti sa svojim aktivnostima i ova godina će biti baš intezivna. Biće dosta dešavanja u našoj organizaciji, a o tim aktivnostima građani će biti blagovremeno obaviješteni.

 

          Na koji način neko ko je zainteresovan za ovu organizaciju može da postane njen član? Postoje li neki posebni uslovi?

KORIĆANAC:  Svako ko voli ovu Republiku, ko misli da se kulturom, duhovnom obnovom i jakim obrazovanjem ovog naroda društvo može  izliječiti, dobro došao je u Pozitivnu Srpsku.

 

 

Banjaluka.news/Milica Kecman

Podijeli vijest