Izdvojene vijesti Šta ima u gradu? Vijesti

Ivan Šijaković: Mlad čovjek u ovoj državi ne treba trošiti energiju na njeno rehabilitovanje

Ivan Šijaković mladi čovjek...
Sviđanja

Trend iseljavanja stanovništva, naručito mlade populacije (18-28 godina) postao je sve učestaliji, toliko da smo više iznenađeni nečijim ostankom u BiH.  Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, u protekle tri godine iz zemlje se iselilo više od 90.000 ljudi.

Iz BiH ne odlaze samo mladi obrazovani ljudi već cijele porodice bez obzira na nacionalnost. S toga smo sa sociologom, političkim analitičarem i redovnim profesorom na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, Ivanom Šijakovićem, razgovarali o uzrocima i posljedicama takvog stanja u državi.

“Kada govorimo o uzrocima prije svega moramo pomenuti slab ekonomski razvoj. Da bi BiH popravila problem zaposlenja morala bi da poveća godišnju stopu privrednog rasta sa 3 procenta na 7-10 procenata  bar 5 narednih godina u nizu. Ako ćemo se porediti sa zemljama Istočne Evrope, sa Mađarskom, Poljskom, Rumunijom, one imaju preko 10% privredni rast. Privreda je u vrlo rasutom stanju, resursi su zarobljeni, oteti, pokradeni, urušeni… inovacije i ulaganja u nove tehnologije vrlo slabi. Takvo se  stanje teško može popraviti i veliko je pitanje ima li spremnih snaga da ga popravljaju!“, izjavio je Šijaković.

Brz tehnološki razvoj

Ono što smo zvali industrijskom proizvodnjom, to danas više nema smisla i ne igra nikakvu ulogu, tvrdi profesor. Oni koji bi htjeli da revitalizuju neke ranije industrijske kapacitete npr. “Jelšingrad”, radili bi jedan “ćorav posao”, jer kako kaže, prosto za to više nema tržišta. Zemlje poput Kine, Vijetnama, Indije, Južne Koreje su davno prešle na jednu novu modernu tehnologiju. Danas sve brže dolazi tehnologija 3D štampača, informatička i nano tehnologija…

“Mi se nismo prebacili u takvo društvo, mi nemamo tu strategiju društvenog razvoja. A vidite, tu može da se ostvari taj privredni rast. To su tehnologije koje će jedine donositi zaposlenje. Vi ne možete više da se zaposlite u klasičnom smislu stalnog i punog zaposlenja. Vi morate da proizvodite stvari u kojima su nano čestice u pitanju, vi morate da budete konkurenti u svijetu gdje je robotika primarna stvar. Morate praviti velike istraživačke centre. Morate stalno da vodite računa o transferu tehnologije. Ne možete da otvorite fabriku nekakvih čarapa ili kartona itd. To će nestati za koju godinu. Takav posao će preuzeti roboti, SD štampači. Ili da kopate rudu ili ugalj ili nešto tome slično. Ljudi su napravili  energetski akumulator nazvan ‘sunflower’  (suncokret) koji se na krovu okreće za suncem i akumulira energiju za jednu zgradu. A kod nas se otimaju za to čije su akcije u rudniku veće“, pojašnjava naš sagovornik.

Zaključimo da je ekonomski dio slab i da se ništa ne radi na prebacivanju privrede na nove tehnološke tokove. Dodajmo još i to da je socijalna klima vrlo slaba i da se ne vodi računa o mladim ljudima prije svega:

“Čak i sa ovim ekonomskim stanjem  moglo bi se (samo dobrim upravljanjem) povećati plate i penzije svakom građaninu koji ima prihod ispod 500KM  za, recimo, 200 KM.  Naizgled, jednostavan ekonomski model koji mi je demonstrirao jedan ozbiljan ekonomista, ali to ne treba otkrivati ‘ovima’, oni to ne zaslužuju“, pojašnjava profesor misleći na “sve one“ koji vode ovu našu državu.

Ne vodi se računa o ljudima u obrazovnom procesu

Nema nikakve društvene brige u smislu pomoći, u smislu pravljenja strategije. Kada je u  pitanju obrazovanje, ono mora da bude modernije, i kako kaže, mora da ima mnogo više prohodnosti. Pitanje je racionalnog elementa i koliko se ulagalo u to obrazovanje, a profesor tvrdi da se i nije nešto pretjerano ulagalo i da je možda više ulaganja u privatnom nego u državnom sektoru.

Stvar je i u tome da u BiH već skoro 30 godina tinjaju konflikti: vjerski, nacionalni, ideološki… i kako naš sagovornik ističe oni su iscrpili energiju:

“Mladi ljudi idu dalje u svijet, ne treba njima da se bave samo nacijom ili vjerom, ideologijom ili nečim drugim kada vide kako drugi ljudi u svijetu napreduju. Kada prevlada neraspoloženje, nebriga i neodgovornost u društvu, onda mladi ljudi ne vide smisao da tu više borave.“

Kultura koja je zagađena rijaliti programima i tom tzv. “sivom“ ili “pink“ potkulturom ne nudi nikakva rješenja.

“Prosto nemate nijednu vrstu stimulansa za mlade ljude. Svijet je postao dosta otvoreniji. Zapadna Evropa može primiti 6 miliona ljudi (obrazovanih) u narednim godinama, to je jedna ozbiljna cifra za ovaj južni dio. Njemačka u svakom trenutku može milion ljudi da primi. Uglavnom su to poslovi u sferi nauke, tehnologije i tehnike ili njega i zdravstvo. Prema tome ljudi vide da je negdje nešto ponuđeno i potpuno je normalno da idu. Mene ne brine što oni idu, mene brine što niko ne dolazi. Niko ne dolazi od stranaca pa da kaže da je ovdje bolje nego npr. u Irskoj. To mene brine. To je možda tužniji podatak nego što mladi odlaze. Oduvijek je ovdje bilo takvo migrantsko područje“, govori profesor i dodaje:

“Vi ne možete ljude ograničiti, ako nemate šta da im ponudite ne možete da ih ucjenjujete.Ako ste dijete rodili, morate ga odgajati pa školovati, mora da se stvori neka intelektualna i obrazovna klima i sredina koja privlači mlade. Ne možemo da kažemo ‘e mi ćemo sada pogasiti fakultete i vi nećete nikuda ići’. Naprosto to nije moguće, mada me ne bi iznenadilo da jednog dana i takav prijedlog čujem. Ali prosto mislim da je sudbina ovakvih zemalja koje se nalaze u tako konfliktnom području, koje nisu uspjele da se prebace sa starog sistema (industrijskog) na ovaj novi (informatički) da se polako prazne. I to je sigurno.“

U BiH 2050. godine ispod milion stanovnika

Neke prognoze kažu da će BiH 2050. godine imati ispod milion stanovnika. Takve prognoze čujemo čak i od nekih eksperata iz Ujedinjenih nacija jer će doći do naglog otvaranja zapadnog svijeta.

Jedan od značajnih problema sa kojima se BiH susreće je demografski pad, tako da nismo propustili priliku da sa doktorom sociologije porazgovaramo i na tu temu, a profesor je u jednoj rečenici dočarao stanje u kojem se nalazimo:

“Ljudi koji su neoprezni i koje ‘baš briga za sve’ danas mogu imati više djece.  Ozbiljan i odgovoran građanin dobro razmisli i odmjeri pet puta prije nego što kaže, ‘mogli bismo imati jedno dijete’. Drugo i treće dijete odgajati u ovoj zemlji je već naučni eksperiment.“

Ubi bene, ibi patria

Svi navedeni problemi su suštinski povezani i naš sagovornik “ne bi kukao“ nad tim što se BiH prazni već što ljudi ostaju a da im se ovdje ne stvaraju uslovi za povratak:

“Izgleda da mi nikada nećemo moći stići uslove kakvi su u zemljama Beneluksa, Njemackoj, Skandivaniji… To je neki evropski primjer. Znači glavno pitanje je: Da li se to može? Pa druge zemlje pokazuju da nije nemoguće, npr. Poljska, Mađarska, Rumunija. Rumunija koja me je nevjerovatno iznenadila. Znamo šta je bila Rumunija prije 20 godina. Mislim da će Bugarska, BiH i Makedonija biti zemlje koje će se najviše isprazniti u periodu od 15 godina. Vidite da je Bugarska izgubila oko 2 miliona ljudi otkako je ušla u EU. Tako da, htjeli mi to ili ne, takav je trend. Ljudi se po inerciji ponašaju. Pogotovo mladi, oni idu tamo gdje im je bolje.“

Što se tiče izmjene uslova čovjek, mlad čovjek, ovdje ne može ništa. Bar narednih 20 godina, tvrdi profesor, mlad čovjek u ovoj državi ne treba trošiti energiju na njeno rehabilitovanje zato što ljudi koji su zaposjeli određene pozicije to neće nikako dozvoliti, svim sredstvima će sprečavati bilo kakve socijalne i političke promene:

“To su ljudi koji su pokupili sve resurse. To je nekih 300 ljudi u BiH  čije bogastvo neke evropske agencije za praćenje ekonomskih i socijalnih kretanja procjenjuju na više od 10 milijardi evra . Dakle njih nije briga za životni standard građana ili odlazak mladih u zemlje EU. Da bi sačuvali sve to bogadstvo, oni moraju spriječiti širi pristup resursima, kako se broj bogatih ne bi uvećavao. Potpuno je sve podijeljeno i zatvoreno.  Može taj mlad čovjek samoinicijativno da se pokrene u nekoj svojoj mikrosredini, to su preduzetničke ideje vezane za nove tehnologije povezane sa nekim on line biznisom. Međutim, ako vi otvorite neko preduzeće, dok je to još malo i dok se još ‘koprca’, niko vas ne dira. Čim se podignete iznad prosjeka, imate i malo profita, morate dati ovom – onom, ili ministru ili partiji. Drugačije ne možete opstati. Tako da je neka aktivnost mladih ljudi u sferi socijalnih i ekonomskih promjena potpuno besmislena tj. potpuno je besmislen kolektivi pristup svemu tome.“

Opozicija smiješna, vlast nije ništa bolja

“Opozicija bi najviše  učinila za nas građane kada bi se ugasila. Uopšte, bilo koja opozicija. Ti se pogasiš i mi znamo – imaju samo ‘ovi’ i svi smo građani drugog reda. Sa druge strane, koje god pitanje da postaviš ljudima na vlasti – nema niko bolji od njih. Vidjećete kada dođe MMF za godinu dana i kada podignu PDV sa 17% na 22%. Tek će tada svi koji imaju bogatstvo, da stisnu i ne daju“, govori profesor i na svoj dobro poznat način karikira njihov rad:

Opozicija:”Mi se borimo za Srpsku.“

Vlast:”Pa mi to jedino i radimo.“

Opozicija:”Mi smo patriote.“,

Vlast:”Nema većih patriota od nas.“

Opozicija: “Mi jedini čuvamo pravoslavlje“,

Vlast:”Mi smo veći pravoslavci od patrijarha.“

Savjet mladima: Što bolje naučite engleski i njemački jezik i što bolje savladajte informatiku.

“Svaki mlad čovjek ako nije naučio malo web dizajna, programiranja, preloma teksta i ostalih informatičkih vještina i ako ne zna engleski i njemački kao da nije ništa radio. Bez obzira da li si psiholog, sociolog, žurnalista, inženjer… obavezno engleski jezik savladajte, dodajmo bar još njemački ili španski. Latinska Amerika je plodno područje i mnogi su na tom području našli velike poslove“, za kraj intervjua savjetuje profesor Ivan Šijaković.

Banjaluka.news/Tamara Bogunović

Podijeli vijest

Pratite nas na